Sanski Most, razmjena teritorija

Sanski Most
razmjena teritorija 🖋 F BiH ➡️ RS

U Krajini je 1996. godine do pomijeranja međuentitetske linije i svojevrsne razmjene teritorija došlo kada je Ključ dobio selo Velečevo-Dubočani, koje je po Dejtonu pripalo Ribniku u bh. entitetu Republici Srpskoj, a Sanski Most je dao svoju teritoriju sela Koprivna tadašnjem Srpskom Sanskom Mostu, danas Oštroj Luci.
Velečevo je stopostotno bošnjačko selo, a u njemu je i izvorište Okašnica, odakle Ključ vuče vodovodnu mrežu. U sastav Sanskog Mosta ušla je Koprivna, rubno selo na međuentitetskoj liniji sa stopostotnim srpskim stanovništvom.

Slična razmjena teritorije na Unsko-sanskom kantonu dogodila se kada je Bosanska Krupa dala Krupi na Uni selo Veliki Dubovik i Hašane, rodno mjesto Branka Ćopića, a zauzvrat dobila Otoku.

Zahvaljujući Općinskom vijeću Sanski Most, koje je pristalo da da Koprivnu, a da Ključ dobije Velečevo-Dubočane, razmjena je izvršena, a IFOR je označio novu međuentitetsku liniju.
U Sarajevo na pregovore uz asistenciju IFOR-a, sa bošnjačke strane bio je Mugdim Čukle, a u ime srba pregovarao je Velibor Ostojić.
Na pregovorima u IFOR-ovoj bazi na Ilidži, Ostojiću se nudilo selo Ratkovo, jedno planinsko naselje u kome su živjeli srbi, a pripalo je Ključu, ali on je bio bahat i težak u razgovorima. Gledao je u kartu, upro prstom u Ratkovo, pa potom u Velečevo-Dubočane i kazao ‘vi biste da nam date ovu vukojebinu, a da mi vama damo ovu ravnicu uz rijeku’. Odbio je, ali kako je bio veliki pritisak Srba iz Koprivne, jedina šansa je bilo Općinsko vijeće Sanski Most.
Na toj ključnoj sjednici bili su Amir Avdić i Enes Lepirica, ratni komandant rodom iz Velečeva, ali glavnu ulogu je odigrao rahmetli Mehmed Alagić.
Slavni general Mehmed Alagić je svojim ugledom i autoritetom ubijedio svoje vijećnike da pomognu Ključanima. Zahvaljujući njegovim riječima vijećnici su odobrili da se da Koprivna, kako bi Ključ dobio Velečevo-Dubočane.
Dogovor da se općina Sanski Most teritorijalno obešteti, Sanjanima je nuđena teritorija oko sela Sokolova, ali do te realizacije nikada nije došlo.
Zašto, niko više i ne zna, a kao neki konačni zaključak konstatuje se kako to više nije ni važno, jer se radi o teritoriji FBiH.

OV Ključ donijelo je odluku da se izvrši nadoknada teritorije Općini Sanski Most i to dijelom teritorije desne obale Sane, to je dio prema Sokolovu.
OV Sanski Most se usaglasilo oko ovog.
Međutim, izmjene općinskih granica unutar FBiH, nisu mogli vršiti općinska vijeća, nego je to moralo ići na parlament FBiH. Ovaj slučaj se nikada nije našao na dnevnom redu Parlamenta. Nije se smatralo bitnim, jer se radilo o teritorijama unutar FBiH.

U Sanskom Mostu dali Koprivnu, zarad Ključa, a nisu dobili ništa. Pa šta, “pala muha na međeda”, imamo teritorije i previše. Općinu potresa “globalni” poremećaj odliva stanovništva iz grada i sela, pa što bi se “zamjerali” Ključanima zbog nekog Donjeg Sokolova koje je prije rata imalo gotovo 500 duša, a danas, ako je vjerovati popisu, ovo napušteno selo uz Sanu ispod planine Muleža nastanjuje svega pet lica. Ako bi sanski “općinski oci” i trebali na neki način biti zainteresirani za “apdejtovanje” nikada izvršene teritorijalne kompenzacije od strane Općine Ključ, Ključani i ne moraju biti pohitni u tom smislu.
Ključ rijetko kad izvuče neku ćar, ali u ovoj varijanti su hajrovali i na neki način ispali mudri.

Mještani sela Trnava u opštini Sanski Most okupili su se kako bi izrazili ogorčenje zbog potpisivanja Sporazuma o razmjeni teritorija, čime Trnava ulazi u zonu separacije.
Na skupu, na kojem su se okupili mještani Trnave i okolnih sela, izraženo je ogorčenje zbog potpisivanja Sporazuma o razmjeni teritorije, čime Trnava ulazi u zonu separacije, te je u tom slučaju najavljeno masovno iseljavanje...

Sanski lovci i ribolovci i dalje imaju problem kada love na tom teritoriju, jer moraju imati posebne dozvole.

Završena priča o “Malom Dejtonu” u dolini Sane, kada je Ključ dobrom volju tadašnje sanske vlasti na čelu sa Mehmedom Alagićem koji je “žrtvovao” Koprivnu dobio Velečevo- Dubočane sa izvorištem Okašnica. Ključani se i dan-danas ljutnu kada im se spomene ova “hipoteka” a kao jak i fundiran argument odmah ispale verbalni plotun.
“Mijačica i Grmeč su na teritoriji Ključa, a ovim velikim šumskom bogatstvom gospodari Šumarija ‘Sana".

/dio teksta:
Midhat Dedić,
Al Jazeera Balkans/