Otvara se Arnaudija, džamija u Banja Luci

preview_player
Показать описание
Arnaudija je jedna od 16 džamija u Banjoj Luci i posljednja obnovljena nakon što je srušena u ratu. Otvaranje džamije je 7. maja, na dan njenog rušenja 1993. godine.

Otvaranje vrata Arnaudije za vjernike, ali i za sve dobronamjerne ljude, utiče na to da i Banjaluka postane ono što i treba biti, grad koji je otvoren ka različitostima, rekao je za Radio Slobodna Evropa Muamer Okanović, glavni imam Medžlisa Banjaluka.

Рекомендации по теме
Комментарии
Автор

✍🏽Sjećanje na muftiju Halilovića: "Ako misle da će rušenjem Arnaudije uništiti iman u nama, varaju se"🔑💦

DzemoHruOfficial
Автор

Sami sebi pravite probleme štovam trba osmanliskom stilu kad zat nemožete reci u istom stilu 😢

harissuljkic
Автор

# Banja Luka nikada nije bila srpski grad.

Potkraj agrarne reforme 1918-1919. godine, u kojoj je na temelju diskriminatorskog zakona oduzeta zemlja Bošnjacima,
korištene su i terorističke metode, kao pri čuvenom "Maršu smrti" iz 1919.godine u kojem su masovno učestvovali Bošnjaci iz Lijevče Polja kraj Banjaluke.

U tom vremenu na njegovim plodnim prostorima živjelo je oko 50.000 Bošnjaka muslimana, od kojih su više hiljada njih ubijeni od strane srpskih terorista prilikom "Marša smrti", a preostali dio civilnog stanovništva su protjerali tokom etničkog čišćenja sa viševijekovnog ognjišta.

Duga kolona stradalnika išla je do zbirnih logora na Sandžaku i Kosovu, a odatle su prebacivani u Tursku - Anadoliju.

Tada su Bošnjaci i njihove porodice izgubili zemljište i zemljišni posjed u općini Banjaluka na najbrutalniji način - genocidom.
Srpske porodice - bezemljaši i Solunaši su se naselili na otetu zemlju Bošnjaka.
Došlo je do nagle promjene demografske i vlasničke strukture stanovništva.

Kao ilustracija navode se pokazatelji da ni jedna srpska porodica do 1878.godine nije bila vlasnik zemljišnog posjeda u Lijevče Polju kraj Banjaluke.

Tek poslije agrarne reforme 1918-1919.godine intenzivno se vrši naseljavanje srpskog življa u Banjaluku . Prema prvom popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini 1910. godine, za vrijeme Austrougarske, vjerska struktura stanovništva u gradu Banjaluci je bila sljedeća: Bošnjaci muslimani su bili apsolutna većina stanovništva sa 67, 7%, dok ostali procenat stanovništva otpada na Srbe, Hrvate, Crnogorce i dr.
Iz navedenog procenta se može zaključiti da Banja Luka nikad nije bila srpski grad, kako tvrde današnji srpski, statističari’.

Srpski živalj u Banjaluku se počeo doseljavati krajem 19.i početkom 20.stoljeća. Nagli porast srpskog življa nastaje nakon sprovedene agrarne reforme 1918-1919. kao i one tokom 1946. godine.
Uz sve to, povećanju srpskog življa u Banjaluci doprinijelo je i stacioniranje korpusa JNA, sa preko 25.000oficira i vojnika, koji su uglavnom bili iz Srbije i Crne Gore i koji su mahom dobili stanove za svoje porodice poslije zemljotresa 1969.godine.
Proces nasilne promjene strukture stanovništva vršila se sistematski od uspostave Kraljevine SHS pa traje sve do danas, ne bil' se Banja Luka prikazala srpskim gradom.
Ali sve do 1992.godine i genocida i etničkog čišćenja Bošnjaka muslimana iz ovog grada, srpski živalj nikada nije bio većina u njemu.

djnoke
Автор

A u Sarajevu vjernici strijepe da odu u pravoslavnu crkvu tokom praznika;)

hullhogar