Sokolac - Osvajanje tvrđave Epizoda 4. Avanture kroz BiH

U ovom videu imate priliku da se upoznate sa Debeljačom i Sokolačkom tvrđavom.
Smješten na lijevoj obali Une, oko tri kilometra uzvodno od Bihaća, na samom istočnom kraju brda Debeljača, stari grad Sokolac ili tvrđava kako je neki zovu, spada u srednjovjekovnu tvrđavu koja se prvi put u historijskim izvorima spominje 1380. godine. U srednjovjekovnim se dokumentima tvrđava najčešće spominje pod tri naziva: Sokol, Zokol i Sokolatz. U jednoj povelji iz 1395. godine se navodi da je Sokolac kraljevski grad sa kastelanima Ivanom i Grgurom Etenom. Imao je svoga kaštelana, posadu i posjede koji su služili za izdržavanje posade. Bio je pod banskom jurisdikcijom i posada Sokola se sastojala od vojnika za čije izdržavanje su u 14. stoljeću služili posjedi Brekovica i Omršal, smješteni između Bihaća i Ostrožca na lijevoj obali Une, te veliki posjed u bihaćkom polju. Baš kao i Bihać, Sokolac je dijelio istu sudbinu ispunjenu bitkama za kraljevsko prijestolje između Sigismunda Luksemburškog i Ladislava Napuljskog.

Sokolac je igrao vrlo značajnu ulogu u odbrani Bihaća. Kao najznačajniji upravnik grada istakao se bihaćki kapetan Petar Keglević. Zbog značaja Sokoca za odbranu Bihaća, on je po nalogu kralja Ferdinanda dobio grad od ovlaštenih gospodara. Za njegove je uprave grad jače utvrđen, i kao takav je još dugo odolijevao napadima osmanske vojske ali ipak 1592. godine nije uspio odliti najezdi Osmanlija koji su ga te godine uspjeli osvojiti. Za period osmanske vlasti nema puno podataka. Poznato je da je gradom upravljao ćehaja te da je bio u sastavu Bihaćke kapetanije. Napušten je poslije 1878. godine.