filmov
tv
Veljko Kadijević: Kapitulacija JNA u Sloveniji uoči agresije na Hrvatsku i BiH
Показать описание
Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.
(član predsjedništva iz AP Vojvodine), Stjepan Mesić (član predsjedništva iz SR Hrvatske), Riza Sapunxhiu (član predsjedništva iz AP Kosova) i Vasil Tupurkovski (član predsjedništva iz SR Makedonije). Na toj je sjednici general Kadijević izjavio da se izazivanjem građanskoga rata stvaraju uvjeti za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu marionetskih režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava Oružanih snaga SFRJ s istim protivnikom kao i 1941. godine. Napomenuo je da je strani faktor već uvelike tu, najavljujući i svoju vojnu nazočnost, te da su tu i domaće snage, fašističke, ustaške, četničke, belogardijske, balističke i bugarofilske.[4] Na toj sjednici je u ime Oružanih snaga SFRJ i Štaba vrhovne komande iznio je sljedeće prijedloge za rješavanje krize u Jugoslaviji:[4]
1. Odmah donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja na cijelom teritoriju SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti s ustavom SFRJ i saveznim zakonima.
2. Donijeti odluku o podizanju borbene spremnosti oružanih snaga, uključujući i mobilizaciju dijela jedinica, do nivoa koji će prema procjeni Štaba vrhovne komande garantirati sprječavanje građanskoga rata. Uspješno suprostavljanje svakom pokušaju strane vojne intervencije i osiguranje uvjeta za miran, demokratski, te na ustavu i zakonima SFRJ, zasnovan rasplet jugoslavenske krize.
3. Hitno dovođenje narušenog sistema obrane zemlje u ustavne okvire. Razoružanje i rasformiranje nelegalnih oružanih sastava u skladu s naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1991. godine. Potpuno realiziranje stavova i odluka Predsjedništva SFRJ u rukovođenju Teritorijalnom obranom, te stavljanje vojne obaveze u nadležnost oružanih snaga SFRJ.
4. Hitno nastaviti političke razgovore o budućem uređenju SFRJ, a u republikama čija se rukovodstva opredjeljuju za odcjepljenje, organizirati referendum na kome će se svakome narodu pružiti mogućnost za neposredno i slobodno izjašnjavanje, bez ikakvoga diktata i majorizacije.
5. Slijedeći volju naroda iskazanu na referndumu, što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, donijeti ustav jugoslavenske države, organizirati višestrančke izbore i konstituirati nove organe vlasti. Buduće jugoslavensko društvo izgrađivati kao parlamentarnu demokraciju višestranačkog tipa, bez nametanja bilo kakovih i bilo čijih ideoloških nazora i monopola.
Prijedlozi Štaba vrhovne komande na kraju sjednice nisu bili prihvaćeni jednoglasno.[5]
U Republici Hrvatskoj je za generalom Kadijevićem raspisana tjeralica zbog sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva.[6] Protiv njega su podignute tri optužnice: prva je podignuta pred Županijskim sudom u Bjelovaru u studenome 1992., druga pred Županijskim sudom u Vukovaru 2002., a treća pred Županijskim sudom u Osijeku u svibnju 2006. godine.
Azil u RusijiUredi
General Kadijević je napustio Beograd svega nekoliko sati nakon što je dobio informaciju da će biti pozvan u svojstvu osumnjičenika na ispitivanje pred istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu.[7] Živio je u Moskvi, gdje je dobio azil od ruskih vlasti.[7]
Umro je 2. studenoga 2014. u Moskvi.
(član predsjedništva iz AP Vojvodine), Stjepan Mesić (član predsjedništva iz SR Hrvatske), Riza Sapunxhiu (član predsjedništva iz AP Kosova) i Vasil Tupurkovski (član predsjedništva iz SR Makedonije). Na toj je sjednici general Kadijević izjavio da se izazivanjem građanskoga rata stvaraju uvjeti za vanjsku intervenciju i definitivnu uspostavu marionetskih režima na prostoru SFR Jugoslavije, te da surova realnost sučeljava Oružanih snaga SFRJ s istim protivnikom kao i 1941. godine. Napomenuo je da je strani faktor već uvelike tu, najavljujući i svoju vojnu nazočnost, te da su tu i domaće snage, fašističke, ustaške, četničke, belogardijske, balističke i bugarofilske.[4] Na toj sjednici je u ime Oružanih snaga SFRJ i Štaba vrhovne komande iznio je sljedeće prijedloge za rješavanje krize u Jugoslaviji:[4]
1. Odmah donijeti odluku o uvođenju izvanrednog stanja na cijelom teritoriju SFRJ i suspendirati sve normativne akte koji su u suprotnosti s ustavom SFRJ i saveznim zakonima.
2. Donijeti odluku o podizanju borbene spremnosti oružanih snaga, uključujući i mobilizaciju dijela jedinica, do nivoa koji će prema procjeni Štaba vrhovne komande garantirati sprječavanje građanskoga rata. Uspješno suprostavljanje svakom pokušaju strane vojne intervencije i osiguranje uvjeta za miran, demokratski, te na ustavu i zakonima SFRJ, zasnovan rasplet jugoslavenske krize.
3. Hitno dovođenje narušenog sistema obrane zemlje u ustavne okvire. Razoružanje i rasformiranje nelegalnih oružanih sastava u skladu s naredbom Predsjedništva SFRJ od 9. siječnja 1991. godine. Potpuno realiziranje stavova i odluka Predsjedništva SFRJ u rukovođenju Teritorijalnom obranom, te stavljanje vojne obaveze u nadležnost oružanih snaga SFRJ.
4. Hitno nastaviti političke razgovore o budućem uređenju SFRJ, a u republikama čija se rukovodstva opredjeljuju za odcjepljenje, organizirati referendum na kome će se svakome narodu pružiti mogućnost za neposredno i slobodno izjašnjavanje, bez ikakvoga diktata i majorizacije.
5. Slijedeći volju naroda iskazanu na referndumu, što prije, a najkasnije u roku od šest mjeseci, donijeti ustav jugoslavenske države, organizirati višestrančke izbore i konstituirati nove organe vlasti. Buduće jugoslavensko društvo izgrađivati kao parlamentarnu demokraciju višestranačkog tipa, bez nametanja bilo kakovih i bilo čijih ideoloških nazora i monopola.
Prijedlozi Štaba vrhovne komande na kraju sjednice nisu bili prihvaćeni jednoglasno.[5]
U Republici Hrvatskoj je za generalom Kadijevićem raspisana tjeralica zbog sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog pučanstva.[6] Protiv njega su podignute tri optužnice: prva je podignuta pred Županijskim sudom u Bjelovaru u studenome 1992., druga pred Županijskim sudom u Vukovaru 2002., a treća pred Županijskim sudom u Osijeku u svibnju 2006. godine.
Azil u RusijiUredi
General Kadijević je napustio Beograd svega nekoliko sati nakon što je dobio informaciju da će biti pozvan u svojstvu osumnjičenika na ispitivanje pred istražiteljima Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu.[7] Živio je u Moskvi, gdje je dobio azil od ruskih vlasti.[7]
Umro je 2. studenoga 2014. u Moskvi.
0:12:59
Veljko Kadijević: Kapitulacija JNA u Sloveniji uoči agresije na Hrvatsku i BiH
1:01:06
Agape: Đorđe Kadijević
0:02:04
Ubio policijskog načelnika Reihl-Kira i još dvoje ljudi: DORH se žalio zbog uvjetnog otpusta Gudelja...
0:04:58
Rostohar o osvajanju vojarne JNA: 'Ušao sam prvi i razoružao im zapovjednika.'
0:01:36
Predsjednik Milanović na otkrivanju biste generalu Petru Stipetiću
0:03:22
SLOVENSKA VOJSKA - koračna polka, ki smo jo z Ansamblom KRT za njeno rojstvo zaigrali že leta 1990
0:19:15
Snima se nastavak legendarnog filma 'Leptirica', Kadijević za N1 o 'Kletvi'
0:00:57
Kompanija 'Mozzart' donirala TV prijemnike vojnim zdravstvenim ustanovama
0:02:20
ŽELJKO PARAĐINA(39)-major pilot JNA 23.01.1992
0:00:45
Održana svečanost povodom prijema podoficira u profesionalnu vojnu službu
0:00:39
Dvadeseta godišnjica obaranja F-117A: pukovnik Tiosav Janković, komandant 250. raketne brigade PVD
0:01:43
ArmA 3 Yugoslav Peoples Army - JNA (Concept of my creation idea and mix)
1:04:37
Ciril Zabret, A SI Z ONIMI TAM ALI SI Z NAMI (Upokojeni general JLA in vojna za Slovenijo)
0:00:35
Dissolution of Yugoslavia
0:31:26
Сеќавање - Ѓорче Петров од с. Варош
0:57:31
BUJICA 19.05.2023. PETERNEL: Spomenik Titu treba baciti u smeće, a ploču HOS-a vratiti u Jasenovac!...
0:02:05
Stjepan Radić
0:02:54
Vodnik 1. klase JNA o karakteru JNA u Hrvatskoj: DOŠLI SU DA PUCAJU PO MUP-U I NARODU
0:00:43
Ten Days War,Slovenia,1991 photos part 3 (EDUCATIONAL PURPOSES)
0:00:29
TUZLA 1992.: Šta su poručili Tuzlaci kad je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu
0:00:44
Sarajevo mart '92 - Đikansko iživljavanje i prijetnje oficira JNA
0:00:45
Villa G. Imotski
0:03:15
ŽIVELA JUGOSLAVIJA i DRUŽE TITO MI TI SE KUNEMO - Titovi Pioniri 1982
0:09:48
Opsada Sarajeva: 8. 4.1992 - VOŽNJA GRADOM I GANJANJE SNAJPERISTE SA ROBNE KUĆE
Комментарии